Iako je od tog nemilog događaja prošlo već pet godina, svi se još sjećamo velike poplave koja je zadesila, prvenstveno naselje Pušćine, te stanovnicima i gospodarstvenicima tog mjesta nanijela ogromne štete. Na tragu tih događaja, a potaknut ovomjesečnim poplavama u mnogim drugim krajevima Republike Hrvatske, vijećnik Franjo Cimerman je na Općinskom vijeću Općine Nedelišće postavio pitanje sigurnosti obrane od poplava, te da li je danas situacija bolja nego je bila prije pet godina.
U svojem pitanju, između ostaloga iznio je sljedeće : “Prema izvješćima vidimo da se aktivno radi na kanalu iznad Pretetinca, međutim kod Pušćina stanje je identično onom kakvo je bilo i 2012. godine, kod zadnje poplave. Ono što i mi laici možemo primijetiti, dva osnovna mehanizma obrane od poplave su i dalje u stanju u kakvom su bili i tada. Nasip je zakrpan, ali je ostao jedak onom kakav je i bio, a i naplavna područja između rijeke Drave i nasipa su u jednako lošem stanju kao i tada. Kod rijeke Drave koja ima plitko korito, upravo su naplavna područja između nasipa, tzv. inundacije, mehanizam koji bi morao prihvatiti velike količine vode te omogućiti njeno brže protijecanje. Međutim, naplavna područja kod Pušćina su i danas zarasla u šume, šikare i visoke trave, i sigurno ne mogu adekvatno obavljati svoju svrhu. Održavanje inundacija je precizno regulirano Zakonom o vodama. Neke općine i gradovi, poučeni poplavama, ili samo potencijalnim opasnostima, kao npr. grad Zagreb prije pet godina, u potpunosti su očistili inundacije od sveg raslinja, te ih održavaju stalnom košnjom trave.”
Svoje izlaganje, vijećnik Cimerman je završio konkretnim pitanjem: tko je odgovoran za održavanje inundacija kod Pušćina, i zašto su one zarasle u neprohodne šume i šikare ?
Na vijećničko pitanje, odgovorio je načelnik Darko Danija te rekao kako su zahvati održavanja nasipa i naplavnih područja u ingerenciji Hrvatskih voda. Nadalje je dodao: “Hrvatske vode su zadužene za košnju i održavanje, a također je njihova zadaća rekonstrukcija, to jest nadogradnja nasipa kod Pušćina koja ide 2018. godine. Hoće li rokovi biti ispoštovani pokazat će vrijeme. Zbog konfiguracije terena i smjera kojim teče stari tok rijeke Drave, u slučaju njena izlijevanja Pušćine su na izravom udaru. To se i pokazalo u studenom 2012. godine kad je popustio nasip kod Pušćina.”
Načelnik je također u nastavku objasnio kako je kod Paraga i Trnovca napravljen novi nasip koji kvalitetnije štiti ta naselja od poplava. Što se tiče dionice kod Gornjeg Hrašćana, tu je potrebno ojačavanje nasipa. Hrvatske vode upravo rade na otkupljivanju parcela, pa je očito da se još uvijek riješavaju administrativna pitanja.
Može se zaključiti, da i naselje Pušćine, kao i Gornji Hrašćan, u ovom trenutku nisu u ništa boljoj situaciji nego su bili 2012. godine. Dugih je to pet godina – a bez vidljivih rezultata.
